Osnovna škola Braća Ribar Sisak

Učenici petog razreda su uz stručno vodstvo, putem moderne IT tehnologije, istraživali i učili o prošlosti grada i njegovoj industrijskoj baštini.

Uz pomoć 3D mapiranog animiranog prikaza upoznali su brojne lokacije sisačke industrijske baštine kao što su: pivovara koju je pokrenuo češki doseljenik Novak iz 1855., Holandska kuća - skladište iz 1860,  željeznička pruga Zidani Most-Zagreb-Sisak puštena u pogon 1862., Parna kupelj iz 1892., električna centrala Munjara iz  1907., tvornica alkoholnih pića Segestica iz 1919, Shellova Rafinerija 1926, Jodno lječilište iz 1932, most na Kupi iz 1934, Talionica Caprag utemeljena 1939., brojne ciglane, mlinovi i pilane.

Na trećem katu Holandske kuće pogledali smo jedinstvenu zbirke ploča i audio uređaja gospodina Velimira Krakera te čuli nešto više o fonografiji i radiofoniji. Ova impresivna kolekcija dokumentira industrijski dizajn, tehniku i glazbenu umjetnost utjelovljenu u starim radio-uređajima, gramofonima i preko 1 300 ploča.

Učenici su imali prilike vidjeti unikatne primjerke fonografa - uređaja za snimanje i reprodukciju zvučnih zapisa, kojeg je izumio Thomas Alva Edison  krajem 19. stoljeća.

Akustičko snimanje zvuka završava 1926. god. kada se zvuk počinje električno snimati.

Upoznavanje s industrijskom baštinom razvija u učenicima svijest o njenoj vrijednosti i važnosti što će zasigurno doći do izražaja u njihovom kasnijem životu kada će se oni aktivno angažirati a poneki od njih i kao znanstvenici i istraživači.

Nakon prve industrijske revolucije koja je započela izumom parnog stroja, slijedila je druga uvođenjem električne energije u proizvodnju a mi se nalazimo na kraju treće.

Četvrta industrijska revolucija ukazuje na novo industrijsko doba koje transformira tradicionalne proizvodne procese i načine rada.

Međutim, važno je istaknuti da je industrija 4.0 još uvijek uglavnom vizija, čak i u razvijenim ekonomijama.

Procesi radikalnih društvenih promjena se u pravilu nikad nisu događali preko noći, već postepeno, pri čemu smo se mi kao društvo također postepeno prilagođavali. No danas se sve puno brže događa, ali se i mi evidentno brže prilagođavamo …. ili bismo trebali.

                                                                              Jasminka Vidović Buinac, prof.

Učenici petog razreda su uz stručno vodstvo, putem moderne IT tehnologije, istraživali i učili o prošlosti grada i njegovoj industrijskoj baštini.

Uz pomoć 3D mapiranog animiranog prikaza upoznali su brojne lokacije sisačke industrijske baštine kao što su: pivovara koju je pokrenuo češki doseljenik Novak iz 1855., Holandska kuća - skladište iz 1860,  željeznička pruga Zidani Most-Zagreb-Sisak puštena u pogon 1862., Parna kupelj iz 1892., električna centrala Munjara iz  1907., tvornica alkoholnih pića Segestica iz 1919, Shellova Rafinerija 1926, Jodno lječilište iz 1932, most na Kupi iz 1934, Talionica Caprag utemeljena 1939., brojne ciglane, mlinovi i pilane.

Na trećem katu Holandske kuće pogledali smo jedinstvenu zbirke ploča i audio uređaja gospodina Velimira Krakera te čuli nešto više o fonografiji i radiofoniji. Ova impresivna kolekcija dokumentira industrijski dizajn, tehniku i glazbenu umjetnost utjelovljenu u starim radio-uređajima, gramofonima i preko 1 300 ploča.

Učenici su imali prilike vidjeti unikatne primjerke fonografa - uređaja za snimanje i reprodukciju zvučnih zapisa, kojeg je izumio Thomas Alva Edison  krajem 19. stoljeća.

Akustičko snimanje zvuka završava 1926. god. kada se zvuk počinje električno snimati.

Upoznavanje s industrijskom baštinom razvija u učenicima svijest o njenoj vrijednosti i važnosti što će zasigurno doći do izražaja u njihovom kasnijem životu kada će se oni aktivno angažirati a poneki od njih i kao znanstvenici i istraživači.

Nakon prve industrijske revolucije koja je započela izumom parnog stroja, slijedila je druga uvođenjem električne energije u proizvodnju a mi se nalazimo na kraju treće.

Četvrta industrijska revolucija ukazuje na novo industrijsko doba koje transformira tradicionalne proizvodne procese i načine rada.

Međutim, važno je istaknuti da je industrija 4.0 još uvijek uglavnom vizija, čak i u razvijenim ekonomijama.

Procesi radikalnih društvenih promjena se u pravilu nikad nisu događali preko noći, već postepeno, pri čemu smo se mi kao društvo također postepeno prilagođavali. No danas se sve puno brže događa, ali se i mi evidentno brže prilagođavamo …. ili bismo trebali.

                                                                              Jasminka Vidović Buinac, prof.