Galeristica i kustosica Alma Trauber u uvodnom dijelu govorila je o stvaralačkom putu Tomislava Krizmana (1882.-1955.), utemeljitelja hrvatske moderne grafike, dizajnera, scenografa i pedagoga, te je naglasila poveznicu s našim sisačkim slikarom Slavom  Strieglom, koji je bio njegov student. Na odjelu za grafiku zagrebačke likovne Akademije, uz Krizmanovo mentorstvo, nastale su i prve Strieglove grafike.

Ovom izložbom iz fundusa Kabineta grafike HAZU predstavljeno je dvadeset grafičkih listova i dva crteža kojima se vremenski obuhvatio najširi raspon djelovanja Tomislava Krizmana, a odnosi se na prvu polovicu dvadesetog stoljeća.

Vidjeli smo tri Krizmanova autoportreta od kojih je najpoznatiji bakrorez iz 1908.g. koji je postao njegov zaštitni znak, drugi je nastao1931.g. u kredi i ugljenu, a treći iz 1944.g. kreiran je u olovci. Uz već spomenuti antologijski autoportret iz 1908.g. postavljen je jednako bitan bakrorez čuvene kabaretske umjetnice Marye Delvard, nastao iste godine.

Iz najplodnijeg grafičkog opusa s krajolicima Beča, Dalmacije, Makedonije i Hrvatskog zagorja postavljena su tri djela. Krizmanov grafički opus prepoznatljiv je po čvrstom crtežu i širokim plohama boje, ritmičkim izmjenama tamnih i svijetlih ploha, oštrim linijama i oštro rezanim siluetama likova.

Među izlošcima su i dva najbolja plakatna ostvarenja ovog autora inspirirana secesijom. Tomislav Krizman bio pokretač mnogobrojnih kulturnih zbivanja u Hrvatskoj početkom dvadesetog stoljeća, opremao i ilustrirao knjige i časopise u duhu secesije, radio nacrte za diplome, plakete, kataloge, porculan i staklo.

U hrvatskoj povijesti likovne umjetnosti malo je svestranih umjetnika kao što je bio jedan od stvaralaca hrvatske moderne, Tomislav Krizman.

                                                               Jasminka Vidović Buinac, mag. art.