Osnovna škola Braća Ribar Sisak

Razgledavanje krajolika i njegovih prirodnih sustava: reljefa, vode, vegetacije, flore i faune započeli smo na sjevernom ulazu u Park (Ulaz 1.). Razgledavanje je kružno i obuhvaća pješačenje kroz vapnenački kanjon donjih jezera, vožnju elektrobrodom po najvećem plitvičkom jezeru Kozjak, vožnju panoramskim vozilom kroz šumoviti dio parka te šetnju povrh istočne strane kanjona sve do polazne točke na Ulazu 1.

Učenici su obišli Donja jezera i s udaljenosti vidjeli najveći slap u RH - Veliki slap (u toku radovi na obnovi staza, a od Gornjih, jezero Kozjak i osvijestili estetsku vrijednost krajolika kao mjesta koje izaziva divljenje.

Prolaskom kraj špilje Šupljare fotografirali prilaznu stazu i ustanovili tragove nedavnog potresa.

Zanimljivo je da su Plitvička jezera kao najposjećeniji nacionalni park poznata po brojnim slapovima i vodopadima koji su, svi osim jednog, nastali prelijevanjem vode iz jezera u jezero preko sedrenih barijera. Međutim, jedan slap i to onaj najveći nije nastao prelijevanjem preko sedrene barijere veće je to tzv. erozijski vodopad. Nastao je unazadnim usijecanjem potoka Plitvice u vapnenačku podlogu.

Jedinstveni doživljaj u ljepoti jezerskog krajolika pružila je vožnja elektrobrodom po jezeru Kozjak koje je posljednje u nizu Gornjih jezera te je ujedno najveće (0,83 km²) i najdublje (46 m) jezero Plitvičkih jezera. Voda iz jezera Kozjak dalje se prelijeva u niz Donjih jezera. To su jezero Milanovac (dubine 18 m), Gavanovac (dubine 10 m), Kaluđerovac (dubine 13 m) i Novakovića brod (3 m). Potrebno je naglasiti da tirkiznu (plavozelanu) boju ovih jezera čini refleksija okolnog zelenila, neba, kut prelamanja sunčeve svjetlosti kao i sadreno dno koje se sastoji minerala i mkroorganizama.

Ova se jezera pružaju u nizu prema sjeveru, a nalaze se u duboko usječenom kanjonu u području izgrađenom od vapnenaca gornje krede. Obale su im stoga uglavnom ravne i strme, a Donja jezera su površinom znatno manja od Gornjih. U ovom dijelu se nalazi i nekoliko zanimljivih špilja. Donja jezera završavaju prelijevanjem vode iz Novakovića broda preko 25 m visokog vodopada na mjestu zvanom Sastavci. Sastavci su dobili ime jer se ovdje s vodom iz Plitvičkih jezera „sastavlja“ voda iz potoka Plitvice i to preko impozantnog 76 m visokog vodopada.

Za vrijeme obilaska poslužilo nas je oblačno, no suho vrijeme bez kiše, a u popodnevnim satima se pojavilo Sunce.

                                              Jasminka Vidović Buinac, mag.art.

Razgledavanje krajolika i njegovih prirodnih sustava: reljefa, vode, vegetacije, flore i faune započeli smo na sjevernom ulazu u Park (Ulaz 1.). Razgledavanje je kružno i obuhvaća pješačenje kroz vapnenački kanjon donjih jezera, vožnju elektrobrodom po najvećem plitvičkom jezeru Kozjak, vožnju panoramskim vozilom kroz šumoviti dio parka te šetnju povrh istočne strane kanjona sve do polazne točke na Ulazu 1.

Učenici su obišli Donja jezera i s udaljenosti vidjeli najveći slap u RH - Veliki slap (u toku radovi na obnovi staza, a od Gornjih, jezero Kozjak i osvijestili estetsku vrijednost krajolika kao mjesta koje izaziva divljenje.

Prolaskom kraj špilje Šupljare fotografirali prilaznu stazu i ustanovili tragove nedavnog potresa.

Zanimljivo je da su Plitvička jezera kao najposjećeniji nacionalni park poznata po brojnim slapovima i vodopadima koji su, svi osim jednog, nastali prelijevanjem vode iz jezera u jezero preko sedrenih barijera. Međutim, jedan slap i to onaj najveći nije nastao prelijevanjem preko sedrene barijere veće je to tzv. erozijski vodopad. Nastao je unazadnim usijecanjem potoka Plitvice u vapnenačku podlogu.

Jedinstveni doživljaj u ljepoti jezerskog krajolika pružila je vožnja elektrobrodom po jezeru Kozjak koje je posljednje u nizu Gornjih jezera te je ujedno najveće (0,83 km²) i najdublje (46 m) jezero Plitvičkih jezera. Voda iz jezera Kozjak dalje se prelijeva u niz Donjih jezera. To su jezero Milanovac (dubine 18 m), Gavanovac (dubine 10 m), Kaluđerovac (dubine 13 m) i Novakovića brod (3 m). Potrebno je naglasiti da tirkiznu (plavozelanu) boju ovih jezera čini refleksija okolnog zelenila, neba, kut prelamanja sunčeve svjetlosti kao i sadreno dno koje se sastoji minerala i mkroorganizama.

Ova se jezera pružaju u nizu prema sjeveru, a nalaze se u duboko usječenom kanjonu u području izgrađenom od vapnenaca gornje krede. Obale su im stoga uglavnom ravne i strme, a Donja jezera su površinom znatno manja od Gornjih. U ovom dijelu se nalazi i nekoliko zanimljivih špilja. Donja jezera završavaju prelijevanjem vode iz Novakovića broda preko 25 m visokog vodopada na mjestu zvanom Sastavci. Sastavci su dobili ime jer se ovdje s vodom iz Plitvičkih jezera „sastavlja“ voda iz potoka Plitvice i to preko impozantnog 76 m visokog vodopada.

Za vrijeme obilaska poslužilo nas je oblačno, no suho vrijeme bez kiše, a u popodnevnim satima se pojavilo Sunce.

                                              Jasminka Vidović Buinac, mag.art.